Zašto nam je emocionalna inteligencija važna za poslovni uspjeh?

Zašto nam je emocionalna inteligencija važna za poslovni uspjeh?

Emocionalna inteligencija često se proglašava glavnim čimbenikom koji određuje uspjeh. Može se učinkovito koristiti u poslu, ali i privatni život može učiniti ugodnijim i kvalitetnijim.

Emocionalna inteligencija dio je nas koji utječe na svaki dio našeg života. Razumijevanje uzroka naših emocija te njihovo korištenje može nam uvelike prikazati tko smo i kakvi smo u interakciji s drugima. Dakle, ta se vrsta inteligencije u načelu sastoji od vještina upravljanja sobom i vještina uspješne suradnje s drugima, a definirana je kao skup kompetencija koje pokazuju sposobnost koju čovjek ima kako bi mogao prepoznati svoje ponašanje, raspoloženje i stavove te njima najbolje upravljati u skladu sa situacijom.

Upravljanje sobom

Da bismo učinkovito ostvarili svoje sveukupne ciljeve u karijeri ili ciljeve npr. unutar određenog projekta potrebno je imati jasno definirane metode za provođenje tih aktivnosti. To uključuje postavljanje ciljeva, donošenje odluka, planiranje i izrade rasporeda. Nakon što dovršimo određene zadatke, trebali bismo moći procijeniti uspješnost naših metoda.

Sljedećih pet točaka može biti ključno za savladavanje upravljanja samim sobom:

  • Biti dosljedan
  • Držati se plana
  • Biti odgovoran
  • Educirati se
  • Ostati u fizičkoj formi

Uloga emocionalne inteligencije u poslu

Emocije su prirodni dio svih ljudskih bića. Odgovornost svakog od nas je učiti kako razumjeti i koristiti svoje emocije. Često izgleda da radna sredina nije dobro mjesto za iskazivanje emocija, bilo one dobre ili loše. No, istina je da se one moraju moći upotrijebiti.

Emocionalna inteligencija igra vitalnu ulogu na radnom mjestu. Što čovjek osjeća o sebi, kako komunicira s drugima i rješava sukobe izravno se odražava na kvalitetu rada. I društvene i osobne vještine razvijaju se kao rezultat emocionalne inteligencije.

Samosvijest nije važna samo za samopoštovanje, već je i prvi korak u procesu punog prihvaćanja ili promjene. Bez razumijevanja zašto razmišljamo na način na koji razmišljamo ili zašto se ponašamo na način na koji se ponašamo, možda nikada nećemo u potpunosti cijeniti sebe ili vidjeti važnost uvođenja promjena, ukoliko je potrebno, u cilju našeg poboljšanja. Samosvijest daje snagu i osjećaj mira ili sreće. Biti „svjestan“ sebe samoga je sposobnost točnog uočavanja svojih vještina i znanja, vrijednosti i odgovornosti. Manjak samosvijesti može nas dovesti do toga da ne shvaćamo svoju vrijednost u tvrtki ili čak kvalitetu posla koji obavljamo. To može imati još dramatičniji učinak ukoliko se nalazimo u nekoj rukovodećoj ulozi. Ne samo da ćemo sumnjati u sebe, već će i ljudi koje vodimo početi propitkivati naše kompetencije, što bi u konačnici moglo dovesti do nekvalitetnog vođenja.

Samoregulacija je drugi izraz za samokontrolu koja se definira kao sposobnost kontrole vlastitog ponašanja, emocija, želja, interesa u cilju postizanja pozitivnog ishoda. Samokontrola može često biti teška zbog fenomena da nam je važno izraziti kako se osjećamo. Iako je to djelomično i točno, umjetnost pronalaska ravnoteže u izražavanju naših osjećaja i izbjegavanja nepotrebnih tenzija upravo je u samoregulaciji. Samoregulacija je izravni odraz pritiska kojeg osjećamo.

Samomotivacija je važan dio uspjeha u životu. Važno je naučiti motivirati se jer ne možemo ovisiti o tome da drugi to rade umjesto nas. Trebamo se znati ohrabriti bez obzira koliko loša bila situacija. Andrew Carnegie je u svom citatu to najbolje izrekao: “Ljudi koji se nisu u stanju motivirati moraju biti zadovoljni osrednjošću, bez obzira koliko impresivni bili njihovi talenti.” Postoji nekoliko ključeva za jačanje samomotivacije:

  • Ne uspoređivati se s drugima
  • Uložiti svjestan napor kako ne bismo odustali
  • Ne živjeti u svojim prošlim neuspjesima ili uspjesima
  • Koristiti pozitivno razmišljanje

Empatija je osobina dijeljenja osjećaja drugih, bilo da je to radost ili tuga. Kako bi empatija mogla zaživjeti, osoba mora prvo biti u stanju prepoznati, klasificirati i razumjeti vlastite osjećaje. Alvin Goldman empatiju definira kao „Sposobnost da se stavimo u mentalne cipele druge osobe kako bi razumjeli njezine emocije i osjećaje.“ Empatija je najkorisnija kada je empatična osoba iskusila različite osjećaje.

Kvalitetne komunikacijske vještine tj. vještine verbalne i neverbalne komunikacije s drugima su važne u svim aspektima života, a osobito u razvoju emocionalne inteligencije. Način na koji nešto kažemo može biti čimbenik koji određuje ono što slušatelj čuje. Važno je biti svjestan svojih emocija, govora tijela, tona, brzine. To treba aktivno usavršavati jer je u protivnom moguće da nenamjerno pošaljemo pogrešnu poruku.

Da rezimiramo

Usmjerenost na emocionalnu inteligenciju i razvijanje vještina emocionalne inteligencije donosi mnoge prednosti. To konkretno utječe na sposobnost pojedinca u donošenja odluka, razvoju odnosa i brizi za zdravlje.

Biti svjestan svojih emocija, znati odakle dolaze i što znače omogućava nam racionalno i dobro isplanirani pristup kako donijeti određenu odluku. Kad smo u stanju shvatiti zašto smo takvi kakvi jesmo i zašto reagiramo na stvari onako kako se reagiramo, skloni smo steći više uvažavanja kod drugih što zauzvrat može dovesti do jačanja poslovnih i osobnih odnosa.

Odgovori