Što je kognitivna domena i zašto nam je važna u učenju odraslih?
U planiranju i provedbi učenja tj. obuke ili treninga odraslih treba voditi računa i uzeti u obzir važnosti modela pamćenja i raznih konceptualnih modela (kognitivne sposobnosti) s jedne strane, te grubu/finu motoriku i verbalne i neverbalne vještine (psihomotorna domena) s druge strane.
Učinkovito učenje odraslih se temelji na tzv. Bloomovoj taksonomiji znanja koja je danas općeprihvaćena taksonomija za vrednovanje ishoda učenja.
Planiranje učenja u području kognitivne domene
Bloomova originalna kognitivna domena identificira tri tipa znanja:
- Činjenično znanje – informacije i podatci koje sudionici trebaju poznavati kako bi riješili problem.
- Konceptualno znanje – u fokusu sudionika su koncepti i ideje. To je znanje kategorija i klasifikacija.
- Proceduralno znanje – je razina znanja na kojoj sudionici znaju kako nešto raditi. Podgrupe su algoritmi, tehnike, vještine, metode, kriteriji odlučivanja.
Rješavanje problema nalazi se visoko na ljestvici u kognitivnoj domeni. Obično postoje četiri faze procesa rješavanja problema:
- Prepoznavanje problema
- Otkrivanje mogućih rješenja
- Pregled alternativnih rješenja
- Ocjena i odabir rješenja
Učenje kroz rješavanje problema treba planirati u istraživačkim projektima i eksperimentima gdje se pokazalo kao posebno učinkovito.
Kvalitativna procjena – provodi se u kognitivnoj domeni i učinkovita je u uspostavljanju napretka sudionika učenja. Metode mogu biti promatranje, fokus grupe, intervjui i dokumentiranje.
Planiranje lekcija – pomaže pri postavljanju ciljeva učenja. U tome mogu pomoći informacije iz kognitivne domene, aktivnosti i ključne riječi. Tipični plan lekcije može se izraditi u obliku matrice.
Razine kognitivne domene
1. Znanje
U fazi znanja kognitivne domene fokus je na pamćenju. Da bi odrasli učenici bili uspješni, trebali bi se moći prisjetiti onoga što su naučili. Znanje se mora savladati prije nego što se prijeđe na razumijevanje.
Ponašanje u fazi znanja temelji se na prepoznavanju i prisjećanju podataka. Na primjer, to je poznavanje definicija, pravila, procedura. Na radnom mjestu je to znanje relevantnih informacija, poput cijena i sl.
2. Razumijevanje
Jednom kad odrasli savladaju znanje važno im je da razumiju što znaju.
Ponašanje u ovoj fazi temelji se na razumijevanju prezentiranih informacija. Sada se razumiju naučene informacije i podatci.
3. Primjena
Započinje primjena ideja u stvarnim situacijama i prijelaz iz općeg razumijevanja u konkretnu provedbu.
Ponašanje u ovoj fazi temelji se na primjeni informacija iz teorije na stvarne primjere. Ipak, ovdje je primjena ograničena više na opću primjenu nego na specifičnu analizu.
4. Analiza
Analiza se temelji na znanju i primjeni. U ovoj fazi sudionici učenja mogu raščlaniti sadržaj i prepoznati odnose. Analiza je usko povezana sa sintezom i evaluacijom i mora se ovladati prije nego što sudionici završe domenu.
Ponašanje u ovoj fazi temelji se na primjeni kako bi se moglo prijeći na tumačenje i razumjeti kako se međusobno odnose različiti aspekti neke teme te na logičan način protumačiti veze.
5. Sinteza
Analiza i sinteza u kognitivnom procesu zajedno djeluju. Analiza je sposobnost logičkog raščlanjivanja informacija, a sinteza je sposobnost da se odvojeni dijelovi sastave u cjelinu. U ovoj fazi sudionici mogu raščlaniti sadržaj i prepoznati odnose. Analiza je usko povezana sa sintezom i evaluacijom i mora se ovladati prije nego što sudionici završe domenu.
Ponašanje kroz koje se iskazuje sinteza koristi mnogo različitih elemenata u stvaranju i ima jedinstvenu strukturu.
6. Procjena
Procjena je sam vrh originalne kognitivne domene. Ta faza nije uključena u svaki program učenja. U toj fazi nije lako izmjeriti uspjeh. Cilj faze je prosuditi vrijednost različitih resursa i koncepata.
Ponašanja koja ukazuju na to da sudionici učenja provode evaluaciju uključuju kritičko razmišljanje, ocjenu učinkovitosti, procjenu vanjskih kriterija te stratešku usporedbu.
Da rezimiramo…
Planiranju i provedbi učenja tj. obuke ili treninga u području kognitivne domene treba vrlo pažljivo pristupiti. Ovdje iznimno pomažu znanja vezana uz modele učenja i modele procjene.
Bloomova originalna kognitivna domena identificira tri tipa znanja: činjenično znanje, konceptualno i proceduralno znanje.
Razine kognitivne domene su znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Da bi se vidjelo kako sudionici reagiraju u pojedinoj fazi kognitivne domene koriste se različite ključne riječi, a u boljem stjecanju znanja od pomoći mogu biti određene aktivnosti za svaku od pojedinih razina koje su u skladu s vještinama i sposobnostima zaposlenika tj. odraslih.
Više o načinima učenja odraslih za ostvarenje osobnih i poslovnih ciljeva možete saznati u e-learning modulu Učinkovito učenje odraslih iz „Ciklusa vještina zaposlenika 21. stoljeća“.
Više informacija, kao i pregled online edukacija možete pronaći na www.avus.hr , a ukoliko imate pitanja, komentare ili trebate dodatne informacije, slobodno nas kontaktirajte OVDJE.